Unesite podatke!

Registracija

E-mail
Lozinka
Ponovi lozinku
Već imaš korisnički račun? Prijavi se
Odabrani tag -
Vrati se natrag

Članci
Novine u uređenju revizije u parničnom postupku
Marko Bratković
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 11. prosinac 2019.
Autor Marko Bratković docent je na Katedri za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Jedna od ključnih izmjena predviđenih Novelom ZPP-a iz 2019. godine odnosi se na uređenje revizije. Revizija po dopuštenju Vrhovnog suda postulirana je kao temeljni tip revizije, a tek je iznimno, u nekim sporovima, revizija dopuštena ex lege. Funkcija revizije po dopuštenju pretežito je javna, što znači da bi u povodu nje Vrhovni sud trebao donositi samo odluke važne za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. O dopuštenosti revizije Vrhovni sud odlučuje na temelju prijedloga za dopuštenje revizije u kojem se podnositelj, u pravilu odvjetnik, treba usredotočiti samo na određenje pravnoga pitanja i na razloge zbog kojih smatra da reviziju u konkretnom slučaju treba dopustiti. Rješenje o nedopuštenosti revizije Vrhovni sud ovlašten je tek sumarno obrazložiti kako bi se mogao kvalitetnije posvetiti odlučivanju o revizijama i obrazlaganju revizijskih odluka u predmetima koji to zbog svoje važnosti ili složenosti zaslužuju. U radu je riječ o tim novinama u uređenju revizije u parničnom postupku uz komentar odredaba koje zbog nomotehničke nedotjeranosti zakonskog teksta nisu dovoljno jasne.
Puni tekst

Uvod

Novelom Zakona o parničnom postupku[1] iz 2019. godine[2] gotovo sve odredbe o reviziji zamijenjene su novima.[3] Novo uređenje revizije najvećim je dijelom inspirirano slovenskim, ali se na više mjesta, često bez pravih razloga, odstupilo od slovenskog uzora.[4]

Revizija po dopuštenju Vrhovnog suda postulirana je kao temeljni tip revizije, a odlučivanje o njezinoj dopuštenosti odvojeno je od odlučivanja o njezinoj osnovanosti. Funkcija revizije po dopuštenju pretežito je javna, što znači da bi u povodu nje Vrhovni sud trebao donositi samo odluke važne za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.

Vrhovni sud će, dakle, reviziju dopustiti samo ako ocijeni da je u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno naznačeno pravno pitanje važno za odluku u sporu, ali i za osiguranje jedinstvenosti u primjeni prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. Ako pak Vrhovni sud ocijeni da nije riječ o takvu pitanju, stranka reviziju uopće nije ovlaštena podnijeti.

Svoju odluku o nedopuštenosti revizije Vrhovni je sud ovlašten tek sumarno obrazložiti kako bi se mogao kvalitetnije posvetiti odlučivanju o revizijama i obrazlaganju revizijskih odluka u predmetima koji to zbog svoje važnosti ili složenosti zaslužuju.

Iznimno, u nekim je taksativno pobrojanim vrstama sporova revizija ex lege dopuštena te u tim slučajevima stranka ne treba najprije podnositi prijedlog za dopuštenje revizije, nego samo reviziju, kao i prije Novele. Vrijednosni i proceduralni kriterij, međutim, više nisu relevantni za dopuštenost revizije.

Sve se nove odredbe o reviziji primjenjuju već i na postupke u kojima je drugostupanjska odluka donesena nakon 1. rujna 2019. (čl. 117., st. 4. Novele). U radu su pregledno prikazane ključne novine u uređenju revizije uz osvrt na pojedine odredbe koje zbog nomotehničke nedotjeranosti zakonskog teksta izazivaju dvojbe.

Javna funkcija revizije

Funkcija revizije po dopuštenju pretežito je javna.[5] To znači da bi u povodu nje Vrhovni sud trebao donositi samo odluke važne za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. U Noveli je, dakle, javnoj funkciji revizije dana prednost u odnosu na privatnu funkciju kakvu je prije Novele primarno imala (redovna) revizija dopuštena prema vrijednosnom, kauzalnom i proceduralnom kriteriju i koja po svom sadržaju nije bila drugo negoli ograničena žalba u povodu koje je Vrhovni sud kontrolirao zakonitost suđenja nižih sudova.[6]

U povodu revizije po dopuštenju Vrhovni sud kontrolira zakonitost odluka nižih sudova samo u predmetima u kojima...

...

 

(za ostatak teksta naručite tiskano izdanje)

 


[1] Zakon o parničnom postupku (dalje u tekstu: ZPP), Službeni list SFRJ, br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 26/91, 34/91, 35/91; Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19.

[2] Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (dalje u tekstu: Novela), Narodne novine, br. 70/19.

[3] Nisu brisane jedino odredba o nesuspenzivnosti revizije kao pravnog lijeka (čl. 384. ZPP-a), vezanosti suda komu je predmet vraćen na ponovno suđenje pravnim shvaćanjem revizijskog suda u tom predmetu (čl. 394.a ZPP-a) te odredba o dostavi odluke revizijskog suda prvostupanjskom i drugostupanjskom sudu (čl. 398. ZPP-a).

[4] Zakon o spremembah in dopolnitvah Zakona o pravdnem postopku (ZPP-D), Uradni list RS, br. 45/08. V. amplius Bratković, M., Revizija po dopuštenju, doktorski rad obranjen na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2018., str. 130 sqq.; Bratković, M., Revizija po dopuštenju: hrvatske dvojbe i slovenska iskustva, u: Rijavec, V. et al. (ur.), Aktualnosti građanskog procesnog prava, Split, 2016., str. 319 sqq.; Galič, A., Za reformo revizije v pravdnem postopku, Pravna praksa, 2007., br. 43, str. 1–11.

[5] Domej, T., What Is an Important Case? Admissibility of Appeals to the Supreme Courts in the German-speaking Jurisdictions, u: Uzelac, A.; van Rhee, C. H. (ur.), Nobody's Perfect. Comparative Essays on Appeals and other Means of Recourse against Judicial Decisions in Civil Matters, Intersentia, 2014., str. 277; Galič, A., A Civil Law Perspective on the Supreme Court and Its Functions, izvješće na konferenciji The functions of the Supreme Court – issues of process and administration of justice održanoj u Varšavi od 11. do 13. lipnja 2014., str. 4.

[6] Bratković, doktorski rad, op. cit. u bilj. 4, str. 72 sqq.; Bratković, M., Reforma revizije u parničnom postupku, Hrvatska pravna revija, vol. 17, br. 2, 2017., str. 85 sq.; Bobek, M., Quantity or Quality? Reassessing the Role of Supreme Jurisdictions in Central Europe, The American Journal of Comparative Law, vol. 57, br. 33, 2009., str. 40 sqq.; Jolowicz, J. A., The Role of the Supreme Courts at the National and International Level, u: Yessiou-Faltsi, P. (ur.), The Role of the Supreme Courts at the National and International Level. Reports for the Thessaloniki International Colloquium, 21-25 May 1997, Sakkoulas Publications, 1998., str. 37–63.


prosinac 2019.
Datum izdanja: 13. siječanj 2020.
Broj: 4
Uredništvo: Narodne novine d.d.
Ostali članci iz izdanja
Znanstveno-stručni časopis za pravnu praksu i teoriju
Opći uvjeti korištenja Zaštita privatnosti Copyright 2020. Narodne novine
NARODNE NOVINE D.D.
Savski gaj, XIII. put 6, 10020 Zagreb
OIB 64546066176